Author: Andrej & Daniela Urem

Kipar cije je djelo zalog modernosti Za modernu hrvatsku skulpturu Kosta Angeli Radovani postao je zalog i jamstvo one stvaralacke etike koja se hrani nacelom: skulptura je prostor i forma, autor je trajanje i povijest ZAGREB, 28. veljace – Jedan od najvecih kipara 20. stoljeca Kosta Angeli Radovani umro je u Zagrebu 27. veljace u 86. godini. Smrcu akademika Radovanija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Razred za likovne umjetnosti ostali su bez svog istaknutog clana, stoji u priopcenju HAZU. Kosta Angeli Radovani rodjen je 6. listopada 1916. u Londonu. Osnovnu skolu i II. klasicnu gimnaziju polazio je u Zagrebu. Zavrsio je 1938. Akademiju likovnih umjetnosti Brera u Milanu (prof. Francesco Messina) i specijalke za kiparstvo i grafiku na Akademiji za likovnu umjetnost u Zagrebu (prof. Frano Krsinic i prof. Tomislav Krizman). Angeli Radovani osniva 1950. katedru kiparstva na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu gdje radi do njezina zatvaranja 1955. godine. Izabran je 1977. za redovitog profesora kiparskog odjela na Fakultetu likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje radi do 1987. Djeluje kao profesor na poziv na Medjunarodnoj ljetnoj akademiji u Salzburgu 1987., 1988. i 1991. godine. Izlagao je 59 puta samostalno u zemlji i inozemstvu (Atena, Prag, Tunis, Salzburg, Pordenone), a od 1940. vise od 600 puta na skupnim izlozbama od kojih je 50 reprezentativnog medjunarodnog ili bijenalskog znacaja. Nakladni zavod »Naprijed« izdao mu je mapu grafike 1960. Prvu monografiju o njegovu djelu napisao je Danijel Dragojevic 1961. godine. Zagrebacka Moderna galerija priredila mu je monografsku izlozbu 1973. godine i izdala zajedno s Grafickim zavodom Hrvatske, monografiju o 40. obljetnici rada (1939-1979). Autor monografije je Vladimir Malekovic. Galerije »La Sagittaria« u Pordenonu objavila mu je monografiju prigodom retrospektivne izlozbe za 50. obljetnicu rada (1939-1989), a nakladni zavod »Naprijed« uvrstio mu je cetvrtu monografiju 1989. u svoj program (tekst Igor Zidic). Za svoj rad je nagradjivan 21 put. Godine 1987. dobio je Nagradu za zivotno djelo »Vladimir Nazor«. Matica hrvatska objavila mu je 1985. godine knjigu eseja »Kip bez grive« (1950-1982). Djelo kipara Koste Angeli Radovanija neosporno je jedno do najznacajnijih u nasoj likovnoj suvremenosti. Moze posluziti kao svojevrstan orijentir izmedju raznih razdoblja i stilskih opredjeljenja, ali i kao vrijednosni cin provjere. Vjerujuci u temeljite izmjene koje donosi danasnja umjetnost, Angeli Radovani nije vjerovao u potrebu potpuna unistenja »tradicionalne« forme da bi se na rusevinama omogucio zivot novoj formi. Za razliku od svojih radikalnih suvremenika, on nije napustao tradiciju, nego ju je radikalno mijenjao. Stoga je njegova zagrebacka izlozba ranih pedesetih godina znacila onaj istinski »lom« u hrvatskoj skulpturi, premda je Radovani jezik modernog kiparenja izlozio na »tradicionalnom« motivu. Njegov logican i rijetko dosljedan razvojni put, njegovo izbjegavanje svake dopadljivosti i sladunjavosti, u interpretaciji ljudskog tijela, koje je bilo i ostaje njegovo osnovno vrelo nadahnuca, cistoca njegove skulptorske forme i izvanredni instinkt za plasticne odnose i ritmove, osjecaj za sinteticnu kiparsku viziju zenskoga tijela svedenog na sustinske elemente, gotovo na geometrijske oblike, u kome uvijek pulsiraju i drhte zivotni sokovi – samo su neki od vidova Radovanijeve umjetnosti, koje su osjetili i kritika i publika dajuci mu uvijek visoko mjesto u nasim novijim umjetnickim zbivanjima. Slicnih je karakteristika i povelik broj portreta. Oni su jos ocigledniji dokaz kako se kipar nije mogao zadovoljiti ponavljanjem naucenih formula i stilskih konstanti, nego je neprekidno trazio novi izazov u izravnoj i konkretnoj opservaciji, za kojom bi slijedila uvijek nova oblikovna razrada. Za modernu hrvatsku skulpturu Kosta Angeli Radovani postao je zalog i jamstvo one stvaralacke etike koja se hrani nacelom: skulptura je prostor i forma, autor je trajanje i povijest. Opus Koste Angelija Radovanija jedna je od najneospornijih cinjenica u poratnoj umjetnosti i kulturi, a obiljezivsi epohu svojim djelom veliki je zalog nasem vremenu i buducoj generaciji.(K. R./H) — Vjesnik Distributed by www.CroatianWorld.net. This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!

SJECANJE NA Prof.ANTUNA HEKA POCIVAJTE U MIRU UZ BOZJI BLAGOSLOV, Prof.HEK Pise Mario Viscovich Profesor Antun Hek,57-godisnji ravnatelj Pazinskog kolegija-klasicne gimnazije smrtno je stradao u prometnoj nesreci u nedjelju 24.veljace,oko 19.20 sati na cesti iz Novigrada za Pazin.”Peugeot206″Pulske registracije koji je vozio prema Novigradu nasao se na krivoj strani ceste uz neprilagodjenu brzinu i udario u “Ford escort”kojim je upravljao Antun Hek.Nakon prvog udara,u “ford escort”,koji nastavlja nekontroliranim kretanjem,udara i jos jedan auto”Renault laguna”.Vozac”Ford escort”Antun Hek je poginuo,dok su jos trojica zadobili lakse ozljede. “Istrani New Yorka,za Pazinski Kolegij”naslov je clanka u casopisu “Besida”iz Toronta prosinac1993,broj 7. Uistinu bio je to veliki dogadjaj. Vlc.Antun Hek,ravnatelj Pazinskog kolegija i direktor Karitasa za Istru,nalazio se u mjesecu studenom 1993 u SAD kao gost”Istrian American Charities Associasion”,a sredisnji dogadjaj te posjete bio je dobrotvoran banket odrzan 14.studenog 1993 u dvorani Cristal Palace” u Astoriji.Pocasni gosti uz vlc.Heka bili su hrvatski ambasador u SAD dr.Petar Sarcevic i vlc.Anton Bozanic,svecenik u Astoriji.Cisti prihod tog banketa isao je u korist kolegija u Pazinu. Tokom njegovog posjeta,posebno su prof.Heka ugostili istarski klubovi na podrucju New Yorka. To je bio prvi posjet vlc.Heka SAD-u,i izjavio je da mu je tesko vjerovati da se sve to dogadja u New Yorku a ne negdje na Labinstini. Za vrijieme boravka u SAD,vlc Hek je posjetio istarske klubove,biznise u vlasnistvu istrana,istarske obitelji,hrvatsku ambasadu u Washington DC,i neke americke katolicke skole.Posebno mu je bio dirljiv susret sa umjetnikom Josipom Crnoborijem. Ovaj nezaboravni susret izmedju pozrtvovanog vlc.Heka iz Pazina,uspjesnog i dokazanog umjetnika Josipa Crnoborija,te iseljenih istrana,posebno Labinjana,u cilju obnove i sacuvanja Pazinskog kolegija,na ponos je Istrana u domovini,kao i svima nama istarskog porijekla,koji se nalazimo u dijaspori. Obnova Pazinskog kolegija,izuzetno je vazan poduhvat, jer najbolji nacin ocuvanja jednog naroda ili njegovih posebnih grupacija je kroz ocuvanje jezika i kulture i kroz prernasanje istoga na nase mladje generacije. Nedelja 21.studenog1993,bio je dan oprostaja za vlc.Heka.Tog jutra imao je ranu misu za nase iseljenike u New Jersey u crkvi st.John u Fairwiew,gdje je na sluzbi nas vlc.Belanich.Drugu je misu istog jutra odrzao u Astoriji,uz vlc.Anton Bozanica. Posjet vlc.Heka i obnova Pazinskog kolegija,vazan je dogadjaj za sve hrvate,a narocito istrane,i evo tu ponavljam sam svoj citat iz 1993″Pazinski kolegij,kao prva katolicka skola te vrste u cjeloj Hrvatskoj,je obrazovna ustanova i povjesna cinjenica na koju trebamo svi biti ponosni i podrzavati obnovu iste,u svrhu buduceg uspjeha i usavrsavanja polaznika ove vazne obrazovne institucije.Nadajmo se,da ce nam ova obrazovna institucija iz sredisnje Istre,dati nase buduce uspjesne javne djelatnike u kulturnom,socijalnom,ekonomskom,vjerskom i politickom zivotu.” I nakon sedam dana medju nama,oprostili smo se sa covjekom,smirene naravi,uz malo rijeci,koji nije uvjeravao a bio je jako uvjerljiv.Njegova iskrenost i dobrota nas je uvjerila da je “dobar covjek”koji nam je i pozeljan i potreban u nasem drustvu. I oprostili smo se. Oprostili smo se da bismo bili i dalje u stalnom kontaktu.Uvjek je imao vremena da porazgovara sa nama na telefon,da nas primi u Pazinu u kolegiju,da nam da savjet kad smo to od njega trazili. Klasicna gimnazija u Pazinu danas maturira stotine ucenika godisnje,posluje uspjesno,i uziva ugled u obrazovanju mladih.Plod je to nesebicnosti, truda i umjeca prof.Heka,njezinog ravnatelja,koji je u to ulozio puno ljubavi i paznje. Danas smo jako ozalosceni,izgubili smo velikog istarskog intelektualca,ravnatelja, svecenika,covjeka koji je ostavio svoj utisak na mladez,crkvu,zajednicu,drzavu,a i na nas u dijaspori,i za to mu velika hvala. Profesor Hek,neka Vas Bog blagoslovi i pocivajte u miru. Distributed by www.CroatianWorld.net. This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!