Ljuba Djikic, Vecernji list (www.vecernji-list.hr), 9. ozujka 2002.
ISELJAVANJE HRVATA: U SVEDSKU U 60 DANA OTISLO 250 OBITELJI
Cim stignu putovnice za djecu, putujemo u Svedsku. Nista nas u tome, osim
vise sile, ne moze sprijeciti. Nasa je odluka konacna. Nemamo sto izgubiti,
a mozda dobijemo! – tim rijecima docekao nas je Mladen Mioc, 40-godisnjak iz
Suice. U velikoj novoizgradjenoj kuci s poslovnim prostorima, uz magistralnu
cestu Suica – Kupres, Mladen zivi sa suprugom Smiljom i troje djece –
Darijem (12 godina), Igorom (10) i Majom (3). Iako se pretpostavljalo da se
u Svedsku iz BiH iseljavaju samo nezaposleni, prica Miocevih to opovrgava.
– Radim na benzinskoj crpki i, kao vecina ovdasnjih radnika, nisam
prijavljen. Ne krivim za to vlasnika jer sam mu zahvalan sto me uopce
zaposlio. Sa 500 KM, kolika mi je mjesecna zarada, ne mogu uzdrzavati
obitelj. Kucu mi je izgradio otac, a i sad, kad god je potrebno, priskoci mi
u pomoc. Medjutim, kakva je moja buducnost ovdje? Cetrdeset mi je godina,
volim raditi, bio sam cetiri godine u ratu, pa sam poslije nesto radio, a
nemam ni radni staz, ni zdravstveno osiguranje. Placu potrosim samo na to da
sina dvaput odvedem u Split na lijecnicki pregled zbog problema s vidom.
Gdje su sve ostale potrebe peteroclane obitelji? Djeca mi dobro uce, no
kakva je njihova buducnost, kako cu ih skolovati? I kako cu docekati starost
bez mirovine, osiguranja, bez ustedjevine? O svemu sam dobro promislio i
shvatio da mi je jedini izlaz odlazak u inozemstvo. Hvala Bogu sto mi se
pruzila prilika otici u Svedsku – prica Mladen uz odobravanje supruge.
VJERUJEMO U ONO STO KAZU PRIJATELJI KOJI SU VEC TAMO
Obitelj Mioc nije osamljena u svojoj odluci o preseljenju u Svedsku. Samo u
dva posljednja mjeseca u tu se zemlju uselilo vise od 250 hrvatskih obitelji
iz BiH, a samo iz HB zupanije oko 40 obitelji. Oni koji su vec stigli u
Svedsku javljaju rodjacima, susjedima i prijateljima da su dobro smjesteni,
da im je u toj zemlji sve osigurano, da su im obecani azil, zaposlenje,
skolovanje djece…
– Uzaludni su pozivi politicara neka ne idemo, izjave iz svedskoga
veleposlanstva u BiH da necemo dobiti azil. Mi vise vjerujemo onome sto
cujemo od prijatelja koji su vec tamo – kazu Mioci i poimence nam navode
obitelji iz Kupresa, Bugojna i Suice koje su vec u Svedskoj, te oko 20
obitelji samo iz Suice koje se spremaju preseliti u Svedsku kad “srede
papire”.
Mioci kazu da su pokusali u Suici u vlastitoj kuci otvoriti gostionicu i
trgovinu, ali nije islo. Zeljeli su poceti i s farmom krava, predali zahtjev
za kredit, ali vise nemaju strpljenja jer sumnjaju da ce dobiti taj kredit.
– Kredite ce, kao i dosad, dobiti oni koji nadju dobru vezu i potplate je, a
mi novca nemamo – kazu Smilja i Mladen, dok njihova trogodisnja kci stalno
ponavlja kako ide u Svedsku, te ce ondje biti pjevacica i kupit ce puno
cokolada i banana. Mioca ljuti kad politicari govore da mnogi u Svedsku
odlaze iz avanturizma.
– Ne znam bi li normalan, obiteljski covjek bez potrebe otisao i iz svoga
sela, a kamoli nekamo daleko. Ne, mi nismo gladni, ali zar je sva hrana u
kruhu!? – kazu Mioci dok nas ispracaju, zamisljeni zbog neizvjesnosti koja
ih ceka.
Ostale obitelji u Suici koje smo posjetili, a takodjer se spremaju na
odlazak u Svedsku, nisu pristale slikati se i govoriti za novine zbog
mogucih posljedica.
U vrijeme cetverogodisnjeg rata na ovim prostorima u Svedsku se uselilo,
odnosno politicki ili humanitarni azil dobilo oko 60.000 gradjana BiH. Mnogi
su ocekivali da ce nakon svrsetka rata prestati i iseljavanje u vecem broju,
te da ce se iseljeni, izbjegli i prognani vratiti u svoj zavicaj. Na zalost,
u sedam poratnih godina vise se gradjana BiH iselilo nego sto se vratilo.
Prema podacima koje je iznio kardinal Vinko Puljic, u sest posljednjih
godina iz BiH se iselilo oko 130.000 Hrvata. Otisli su uglavnom u
prekooceanske zemlje. U posljednja dva mjeseca iseljavanje Hrvata iz HB
zupanije u Svedsku poprima razmjere epidemije, a lijek za nju jos se ne
trazi. Ovih se dana oglasila i gospodja Kajsa Netz, prva tajnica svedskoga
veleposlanstva u BiH zaduzena za migracije. Kaze kako joj je poznato da se
hrvatske obitelji iz BiH iseljavaju u Svedsku. Ne traze vize u
veleposlanstvu, nego putuju s hrvatskom putovnicom, pa kad udju u Svedsku,
“izgube” tu putovnicu i pokazuju BiH putovnicu, trazeci azil.
BIT CE VRACENI
U Svedskoj se upravo vodi rasprava o prijedlogu zakona o doseljavanju, ali
svedska vlada zasad nema plan organiziranog useljavanja i 99 posto onih koji
sada stizu u Svedsku bit ce vraceno, kaze gospodja Netz, navodeci da je u
posljednje dvije godine 7000 gradjana BiH zatrazilo azil u Svedskoj, a
dobilo ga je samo 500 gradjana. U svedskom veleposlanstvu demantiraju navode
da su doseljenici u Svedsku smjesteni na sjevernom podrucju, koje je bilo
ugrozeno cernobilskom katastrofom prije 17 godina. Po rijecima gospodje
Netz, samo dvije godine nakon cernobilske katastrofe to je podrucje bilo
iseljeno, a potom su se tamosnji stanovnici vratili.
Iako su bile upoznate s izjavom svedskog veleposlanstva da ce biti vracene
iz Svedske, vise od 50 osoba iz HB zupanije i proslog je vikenda, uglavnom s
cijelim obiteljima, krenulo put Svedske. Na autobusnom kolodvoru nitko od
njih nije se zelio slikati, niti javno govoriti o svom putu zbog mogucih
problema. No, nekoliko njih ispunilo je obecanje da ce nam se javiti kada
stignu u Svedsku. U telefonskom razgovoru kazali su da su nakon 27 sati
voznje bez problema sretno stigli u Svedsku. Lijepo su prihvaceni i, nakon
razgovora s osobama za koje pretpostavljaju da su socijalni radnici, svaka
obitelj smjestena je u namjesteni stan ili kucu i dobila je hranu, a djeca i
mlijeko i slatkise. Svi su dobili i nesto novca. Rekli su da ih ocekuje jos
nekoliko razgovora. Svi se nadaju, sudeci po dobrodoslici, da ce ostati u
Svedskoj. Neke obitelji vec su posjetili i svecenici Hrvatske katolicke
misije u Svedskoj i uputili im rijeci ohrabrenja. To im je, kazu, puno
znacilo.
– Starija kci, zet i njihovo dvoje djece, koji su ovih dana otputovali u
Svedsku, javili su mi da su zadovoljni prijamom, da ih nije docekala
policija, niti su smjesteni u sabirne centre, kako sam ih ja plasila. U
Tomislavgradu su zivjeli kao prognanici iz Bugojna, nezaposleni, bez ikakve
nade u buducnost. Oni nisu imali izbor. Isto je i s mojom drugom kceri, pa
ce i ona vjerojatno krenuti za sestrom. Ako se oni tamo zadrze i snadju,
krenut cu i ja za njima. Devet smo godina prognanici, u Bugojno se jos ne
mozemo vratiti, povremeno ovdje nesto radimo, ali bez staza, osiguranja,
podstanari smo… – kaze Jela, prognanica iz Bugojna.
Hrvati iz BiH uvijek su se iseljavali. Nakon I. svjetskog rata odlazili su u
Ameriku, 60-ih godina proslog stoljeca masovno su odlazili na “privremeni”
rad u zemlje zapadne Europe, a tijekom Domovinskoga rata mnogi su se
preselili u Republiku Hrvatsku. Je li na pocetku treceg tisucljeca Svedska
njihova obecana zemlja?
BROJ HRVATA PREPOLOVLJEN?
Prema popisu stanovnistva u BiH iz 1991. godine, Hrvata u BiH bilo je
760.852 ili 17,4 posto od ukupna broja stanovnika BiH. Ocekivana popisa
stanovnistva u BiH 10 godina poslije nije bilo, niti se taj popis jos
planira. Zato je tesko znati koliko Hrvata danas zivi na prostorima BiH, ali
procjene, uglavnom iz crkvenih krugova, govore da ih je prema predratnom
broju, dvostruko manje. Podaci su to nad kojima bi se trebali zamisliti svi
odgovorni za ostanak i opstanak Hrvata u BiH.
Distributed by www.CroatianWorld.net. This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient,
please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!
