Radoslav Katieiae was born on July 3, 1930 in Zagreb, Croatia. He attended primary school, and in 1949 he graduated at the classical gymnasium in his home town.
At the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, he received a degree in Classical Philology in 1954. The same year he started working as a part-time librarian at the Seminar for Classical Philology at the same faculty. His first scientific works were on the subjects of Ancient Greek philology and Byzantine studies.
As a stipendist of the Greek government he visited Athens in 1956-57, and in 1958 he was elected as an assistant at the Department for Comparative Indo-European Grammar at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Zagreb.
In 1959 he received his Ph.D. with the thesis Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije (‘The question of unity of Indo-European verbal flexion’). During the period of 1960-61 he was a stipendist of the Alexander von Humboldt Foundation in Tuebingen. After the return to his main university, he became a docent on Indo-European and general linguistics. Soon after, he served as a head of the newly formed Department for General Linguistics and Oriental Studies. In 1966 he became associate, and in 1973 full professor. Beside general and Indo-European linguistics, he also taught Old Iranian and Old Indic philology.
In 1977 he became full professor of Slavic philology at the University of Vienna, Austria.
In 1973 he was selected as an extraordinary member of the Yugoslav Academy of Sciences and Arts (now Croatian Academy of Sciences and Arts), and in 1986 he became a full member. In 1981 he became a corresponding member of the Austrian Academy of Sciences, in 1989 becoming a full member, and since 1989 serving as a head of the renowned Balkan commission. In 1984 he became a member of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, in 1987 member of the Norwegian Academy of Science and Letters, and in 1991 member of the Academia Europaea. In 1989 he received an honorary doctorate from the University of Osijek, and in 1999 an honorary degree and professorship at the Eotvos Lorand University in Budapest.
In 2005 he became the head of Council for Standard Croatian Language Norm.
Work
In the past twenty years he chiefly researched on the topic of history of Croatian grammar, philology, early Croatian Middle Ages, engaging in extensive synthetic research of the key periods of history of Croatian literature and the reconstruction of Proto-Slavic ceremonial texts, sacral poetry of mythological content, and legislative literature.
Katičić’s scholarly contributions which consists of more than 150 titles (books and papers) can be divided in four fields:
1. General linguistics and Paleo-Balkan studies (mainly based on transformational grammar approach), consisting of works written in English:
- A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics (the Hague-Paris, 1970)
- The Ancient Languages of the Balkans, 1-2 (the Hague-Paris, 1976)
2. Linguistic-stylistic works on aspects and history of various European (Ancient Greek, Byzantine) and non-European literatures:
- Stara indijska književnost/Old Indian literature, Zagreb 1973
3. Numerous studies on Croatian language history, from the inception of the Croats in the 7th century onwards. Katieiae has charted the meanderings in the continuity of Croatian language and literature, from the earliest stone inscriptions and Glagolitic medieval literature in the Croatian recension of Church Slavonic to the works of Renaissance writers such as Marin Držić and Marko Marulić, who wrote in a Croatian vernacular. He also explored language standardization and wrote a syntactic description of modern Croatian (Sintaksa hrvatskoga knji 3/4 evnoga jezika/Syntax of Standard Croatian, Zagreb 1986), based on texts by contemporary authors such as Miroslav Krleža and Tin Ujević.
4. Synthetic works that explore the beginnings of Croatian civilization in a multidisciplinary fashion based on philology, archeology, culturology, paleography and textual analysis
- Uz poeetke hrvatskih poeetaka/Roots of Croatian roots, Split 1993
- Litterarium studia, Vienna-Zagreb, 1999 (in German and Croatian)
Source: Wikipedia
S velikom žalošću objavljujemo da nas je 10. kolovoza 2019. zauvijek napustio akademik Radoslav Katičić, jedan od najistaknutijih međunarodno priznatih hrvatskih znanstvenika u podrueju humanistiekih znanosti, jedan od najveaeih hrvatskih jezikoslovaca i član više europskih akademija znanosti te jedan od sastavljaea Deklaracije o nazivu i polo 3/4 aju hrvatskoga knji 3/4 evnog jezika.
Akademik Katičić rođen je 3. srpnja 1930. godine u Zagrebu. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je klasienu filologiju 1954. te doktorirao 1959.
Na Katedri za indoeuropsku poredbenu lingvistiku na Filozofskome fakultetu postao je asistentom 1958. Predavao je sanskrt i paleobalkansku lingvistiku te poslije poredbenu indoeuropeistiku. Docent je postao 1961., izvanredni profesor 1966., a redoviti profesor 1972. godine. Utemeljio je studij opaee lingvistike i indologije, a od 1961. do 1977. bio je proeelnik novoosnovanoga Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.
Godine 1977. postao je redoviti profesor slavenske filologije na Sveučilištu u Beeu, a od 1978. do 1987. bio je predstojnik tamošnjega Instituta za slavistiku te od 1998. profesor emeritus Sveučilišta u Beeu. Bio je jedan od autora Deklaracije o nazivu i polo 3/4 aju hrvatskog knji 3/4 evnog jezika (1967.). Elan je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (izvanredni od 1973., a redoviti od 1986.), dopisni je elan Austrijske akademije od 1981. i pravi elan od 1989.; također je elan ANUBiH-a od 1984. i Norveške akademije od 1987. Bio je predsjednik Vijeća za normu hrvatskoga jezika, dobio je Nagradu grada Zagreba (1994.), Nagradu A,>>Stjepan Iv1iaeA,<< (1999.) te je dobitnik Dr 3/4 avne nagrade za znanost za 3/4 ivotno djelo (2006.).
Podrueja njegova proueavanja obuhvaaeala su: klasienu i bizantsku greku filologiju, poredbenu indoeuropeistiku (osobito indijsku i starobalkansku), opaeelingvistieku teoriju, slavensku i hrvatsku filologiju, starobalkansku lingvistiku. U svim je tim podruejima dao golem doprinos i ostavio neizbrisiv trag, a osobito u sintaksi i povijesti hrvatskoga knji 3/4 evnoga jezika, slavenskoj mitologiji, bizantskoj filologiji, genetskolingvistiekoj teoriji, teorijskoj sociolingvistici i ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti.
Autor je petnaestak knjiga i eetiristotinjak rasprava, elanaka, ogleda, knji 3/4 nih ocjena i drugih prinosa, osobito iz hrvatske filologije.
Objavio je niz knjiga u podrueju jezikoslovlja, koje su sve postale iznimno eitane i utjecajne te spadaju u temeljce hrvatskoga jezikoslovlja: Osnovni pojmovi suvremene lingvistieke teorije (Zagreb, 1967.), A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics (Hague-Paris, 1970.), Jezikoslovni ogledi (Zagreb, 1971.), The Ancient Languages of the Balkans (HagueAcEUR”Paris, 1976.), Novi jezikoslovni ogledi (Zagreb, 1986., 1992.), Sintaksa hrvatskoga knji 3/4 evnog jezika (Zagreb, 1986., 1992., 2002.), Dva tisuaeljeaea pismene kulture na tlu Hrvatske (zajedno sa Slobodanom Prosperovom Novakom, Zagreb, 1987., prijevod na njem. 1987., engl. i tal. 1990.), Uz poeetke hrvatskih poeetaka (Split, 1993.), Na ishodi1tu (Zagreb, 1994., 2005.), Illyricum mythologicum (Zagreb, 1995.), Ein Ausblick auf die slawischsprachige Voelkerwelt im Suedosten (Wien, 1996.), Litterarum studia (Zagreb, 1998., 2007.), Na kroatistiekim raskri 3/4 jima (Zagreb, 1999.).
Napisao je i prvu sustavnu povijest indijske knji 3/4 evnosti u Hrvatskoj Stara indijska knji 3/4 evnost (Zagreb, 1973.) te nekoliko knjiga o rekonstrukciji slavenskih i baltoslavenskih mitolo1kih tekstova na temelju njihovih tragova u folkloru (Bo 3/4 anski boj: tragovima svetih pjesama na1e pretkr1aeanske starine, 2008.; Zeleni lug, 2010.; Gazdarica na vratima, 2011.; Vilinska vrata, 2014.).
AcEURoeOdlazak u vjeenost na1ega profesora i ueitelja akademika Katieiaea sve nas je u Institutu silno ra 3/4 alostio jer smo svjesni nenadoknadiva gubitka istinske znanstvenieke i ljudske velieine. S druge strane ponosni smo 1to smo imali privilegij napijati se izravno iz njegova proučavanja obuhvaćala su: klasičnu i nepresu1na izvora znanja. Profesora Katieiaea, neprijeporno jednoga od najveaeih hrvatskih jezikoslovaca, pamtit aeemo osobito po njegovu vedru i optimistienu pogledu u buduaenost hrvatskoga jezika. Za nju je uvijek govorio da ovisi iskljueivo o njegovim govornicima, koji aee zapravo odrediti kakav aee taj jezik biti, implicitno porueujuaei svima onima koji se bave hrvatskim jezikom da se s po1tovanjem i razumijevanjem odnose spram govornika hrvatskoga jezika jer hrvatski jezik AcEUR” to su njegovi govorniciAcEUR, izjavio je povodom smrti akademika Radoslava Katieiaea ravnatelj Instituta dr. sc. Željko Jozić.
Izvor: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje |
