By decision of the Badinter Committee Croatia became independent and sovereign state since 7 September 1991
| Badinter’s arbitration commission, established by the European Community (and whose composition was agreed on by the then federal Government and all the six republics of ex-Yugoslavia) stated that Croatia and Slovenia acquired their sovereignty on 7 September 1991, and from that date Croatia and Slovenia are independent and sovereign states. At the joint meeting of all its houses, held 8 October 1991, the Croatian Parliament passed conclusions where Articles 1 and 2 state the following: 1. The Republic of Croatia has been subject to aggression by the Republic of Serbia and the so-called JNA: the Republic of Croatia is forced to defend itself from the aggression with all available means. 2. The so-called JNA is declared aggressor and occupying forces and is obliged without delay to leave the territory of the Republic of Croatia which it has taken. Source Dr. Hrvoje Kačić |

| Dr. Hrvoje Kačić: Važnost odluke Badinterove komisije od 7. rujna 1991. za Hrvatsku [audio src="https://croatia.org/wp-content/uploads/2011/09/hrvoje_kacic_badinter1106-4.mp3"], 14 min Source Dr. Hrvoje Kačić: The Hague Tribunal omits establishment of the truth |

| UNIVERSITÉ DE ZAGREB Robert Badinter fait docteur honoris causa 2003 Robert Badinter, docteur honoris causa de l’Université de Zagreb, le 17 avril 2003L’éminent juriste et sénateur français, Robert Badinter, a été nommé docteur honoris causa de l’Université de Zagreb, jeudi 17 avril 2003. L’ancien garde des Sceaux et président du Conseil constitutionnel, pčre de l’abolition de la peine de mort en France, présida aussi en 1991 la Commission d’arbitrage prčs la Conférence pour la paix dans l’ex-Yougoslavie dont les avis confirmčrent le droit de la Croatie ŕ l’indépendance et réaffirmčrent le principe de l’intangibilité des frontičres des anciennes républiques de la fédération yougoslave.L’avocat, juriste, et homme d’Etat français, Robert Badinter, a été nommé docteur honoris causa de l’Université de Zagreb, jeudi 17 avril 2003 “au titre de son exceptionnelle contribution en matičre de droit pénal, constitutionnel et international”, ainsi que “pour avoir, en tant que président de la Commission d’arbitrage prčs la Conférence pour la paix dans l’ex-Yougoslavie, amplement contribué ŕ la reconnaissance internationale de l’indépendance de la République de Croatie”. A cette occasion, il a été reçu au cours d’une audience privée par le président de la République, Stjepan Mesic, et donné une conférence sur le thčme de la future Constitution européenne. Dans le discours inaugural prononcé lors de la cérémonie solennelle de remise du diplôme, madame Helena Jasna Mencer, recteur de l’Université de Zagreb, a rendu ŕ la fois hommage au juriste de “renommée mondiale” comme ŕ l’ancien président de la Commission d’arbitrage, pour son “action déterminante en faveur du droit [de la Croatie] ŕ l’indépendance”. Ces deux pôles de l’oeuvre de Robert Badinter avaient par ailleurs déjŕ été mis en avant dans le rapport approuvé par le sénat académique de l’université le 11 mars 2003, soumis par le professeur Zeljko Horvatic, président du comité d’experts. ![]() Robert Badinter, docteur honoris causa de l’Université de Zagreb, le 17 avril 2003
Cérémonie de remise du doctorat honoris causa ŕ M. Robert Badinter ŕ l’Université de Zagreb, le 17/04/2003. Cette distinction rend par conséquent d’abord honneur ŕ l’avocat, spécialiste de droit pénal, de droit international et de droit constitutionnel, ministre de la Justice français qui fut l’artisan de l’abolition de la peine capitale, ancien président du Conseil constitutionnel et sénateur, tant pour sa contribution de premier ordre ŕ la science juridique que pour son inlassable combat pour la défense des droits de l’homme, contre le racisme et l’antisémitisme, que ce soit comme grand serviteur de l’Etat ou comme homme de loi. Le rapport souligne également sa participation active ŕ l’élaboration de nouvelles constitutions d’Etats d’Europe centrale et orientale, ainsi que son projet de Constitution européenne soumis en sa qualité de membre de la Convention sur l’avenir de l’Union européenne. |

Političko priznanje Hrvatske postignuto je 7. rujna 1991. gO diplomatskom priznanju Hrvatske 15. siječnja 1992.
Dužnost nam je obilježiti 15. siječnja, što je ove 2011. g. devetnaesta obljetnica značajnog datuma 15. siječnja 1992. g. , jer je to Dan diplomatskog priznanja Hrvatske države od vodećih država europske politike. Taj dan, kao i prethodne pripreme u složenom procesu završnog čina afirmacije Hrvatske, ugrađeni su u našu opstojnost a sadržaj događaja, utječe na postupke u vođenju hrvatske politike. Priznavanje Hrvatske bilo rasčlanjeno u tri faze: 1. Faktičko priznanje postignuto tijekom ljeta 1991. g. Međunarodni subjektivitet Hrvatske razvijao se postupno od 25. lipnja 1991. g. Naime, već samim činom Deklaracije o nezavisnosti, Hrvatska je de facto postigla afirmaciju, a zatim vrlo brzo i političko priznanje, i to činjenicom da je EZ 28. lipnja 1991. g. poslala svoju delegaciju u Zagreb na sastanak s vrhovništvom Hrvatske i Slovenije. 2. Političko priznanje postignuto s datumom 7. rujna 1991. g., nakon što je Hrvatska postigla položaj faktičkog subjekta međunarodnog prava. Značaj tog datuma se temelji na odluci arbitražne komisije pod predsjedanjem Roberta Badintera, predsjednika Ustavnog suda Francuske. Nakon tog datuma svi sukobi, a osobito oružana suprotstavljanja i ljudske žrtve, te rušenja, odnosno nanošenja imovinske štete na teritoriju Hrvatske, spadaju u režim međunarodnog sukoba, pa se shodno tome ispunjavaju potrebni uvjeti za ostvarivanje naknade za pretrpljene štete. To se tiče i na ostvarivanja naknada štete zbog napada s kopna, mora i iz zraka. Agresorski napadi i aktivnosti su upravo eskalirali tijekom jeseni 1991. godine. Ovdje je značajno navesti: da se 18. listopada 1991.g. u Haagu održavao sastanak Konferencije o Jugoslaviji, kojemu su prisustvovali predsjednik dr. F.Tuđman, predstavnici predsjedništva SFRJ, te srpski predsjednik S.Milošević. U skladu s postavkama u Deklaraciji o Jugoslaviji bio je predstavljen nacrt Sporazuma za razriješenje krize na jugoistoku Europe, koji je predložio lord Carington. Predsjednik Tuđman je tom sporazumu predložio dvije bitne dopune: Citat „ – sve jedinice svih strana da se uzdrže od napredovanja sa sadašnjih položaja. – deblokiranje morskih luka, kopnenog prometa i zračnog prostora….“. Na plenarnoj sjednici međutim, nisu bile prihvaćene navedene dopune, koje bi sigurno ubrzo spriječile daljnje eskaliranje agresorske armije na Hrvatsku i smirivanje ratnih sukoba. Međutim, Cyrus Vance je naknadno primjetio propust u Caringtonovom tekstu Sporazuma za razrješenje krize na jugoistoku Europe, radi izostavljanja predloženih Tuđmanovih dopuna. U svom nacrtu za primirje na sastanku u Sarajevu 2. siječnja 1992. g. naknadno ih je uvažio. Taj nacrt je doveo do prekida ratnih operacija na području bivše Jugoslavije. 3. Diplomatsko priznanje, 15. siječnja 1992. je isključivo deklarativne prirode. To je činjenica utvrđena arbitražnom komisijom pod zasjedanjem Badintera, nakon političkog priznanja. Diplomatsko priznanje Hrvatske prirodan je slijed potvrđivanja već postignutih rezultata tijekom razrade političkog priznanja. Javno potvrđivanje odluke Europske dvanaestorice o diplomatskom priznanju Hrvatske i Slovenije bilo je objavljeno 15. siječnja 1992. g. Do zaključno 22. svibnja 1992. g., na dan kad je Hrvatska primljena za punopravnog člana Ujedinjenih naroda, doživjeli smo diplomatsko priznanje od 81 države, a do kraja kalendarske godine 1992. g. Hrvatsku je priznalo ukupno stotinu država. Pripremila Dr.sc. Inga Lisac U Zagrebu, 5. siječnja, 2011.g. Napomena Više informacija mogu se naći u knjizi Hrvoja Kačića, U službi domovine, Croatia rediviva, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.g. Knjiga je izašla na engleskom, njemačkom, španjolskom, a sada se priprema na ukrajinskom i poljskom jeziku. Source www.croatia.org/forum |
Formated for CROWN by prof.dr. Darko Žubrinić
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!
Robert Badinter, docteur honoris causa de l’Université de Zagreb, le 17 avril 2003L’éminent juriste et sénateur français, Robert Badinter, a été nommé docteur honoris causa de l’Université de Zagreb, jeudi 17 avril 2003. L’ancien garde des Sceaux et président du Conseil constitutionnel, pčre de l’abolition de la peine de mort en France, présida aussi en 1991 la Commission d’arbitrage prčs la Conférence pour la paix dans l’ex-Yougoslavie dont les avis confirmčrent le droit de la Croatie ŕ l’indépendance et réaffirmčrent le principe de l’intangibilité des frontičres des anciennes républiques de la fédération yougoslave.
En Croatie, le nom de Robert Badinter est cependant avant tout associé ŕ la présidence de la Commission d’arbitrage, mise en place par la Communauté européenne et qui fut appelée ŕ se prononcer sur le droit ŕ l’indépendance des anciennes républiques yougoslaves. De novembre 1991 ŕ janvier 1993, la Commission, composée de cinq présidents de Cour constitutionnelles de pays européens, rendit, en effet, quinze avis, répondant aux questions les plus complexes qui lui furent soumises, relatives au droit ŕ l’autodétermination, au démantčlement des États, aux principes et aux critčres applicables dans le processus de la formation et de la reconnaissance de nouveaux États, ŕ la définition de nouvelles frontičres internationales, ŕ la succession et au respect des droits des minorités. Or c’est précisément sur la base de ces avis que la communauté internationale reconnut ŕ la Croatie le droit ŕ l’indépendance dans le respect de ses frontičres antérieures.