Andrija Mohorovicic 1857-1936 great Croatian scientist discoverer of the MOHO discontinuity in Earth's crust - CROWN

Discovery of the MOHO layer is one of the greatest achievements in the history Croatian science

Andrija Mohorovieiae, distinguished Croatian scientist in the field of seismology,
professer at the University of Zagreb

Andrija Mohorovičić: pronounce the “j” like a “y” – Andriya. The “e” and “ć” are pronunced like “ch” as in chocolate. Presentation by Salman Kahn.

Andrija Mohrovičić
Andrija Mohorovieiae was born in Volosko near Opatija in Croatia, on January 23, 1857. His father, Andrija came from Rukavac in Istria. He was a blacksmith who made anchors. His mother, Marija nee Poščić was born in Opatija. She died soon after Andrija’s birth.
Andrija attended primary school in Volosko and grammar school in Rijeka and graduated with excellent grades. By the age of 15 he spoke English, French and Italian fluently. Later he learned German, Czech, Latin and Ancient Greek. He then enrolled in the department of mathematics and physics at the Faculty of Philosophy of the University of Prague, where he studied in the period of 1875 – 1878. One of his professors was Ernst Mach, the famous physicist. As a student in Prague he was secretary to the Croatian Academic Society “Hrvat”.
Having completed his studies he was appointed teacher at the grammar school in Zagreb for one year (1879-80). In 1880 he was transferred to the secondary school in Osijek. On November 1, 1882 he was transferred to the Nautical School in Bakar, near Rijeka upon his own request. He worked as a teacher at the Nautical School in Bakar, teaching mathematics, physics and meteorology. In 1886 he was conferred the title of secondary school professor. In Bakar, in 1883, Mohorovieiae married Silvija Vernić, who gave birth to four sons – Andrija, Ivan, Stjepan and Franjo.
During his stay in Bakar, Mohorovieiae came for the first time into direct contact with meteorology, which he taught to students. This stimulated his interest in the problems of this science. In 1887 he established a meteorological station and he maintained continuous meteorological observations. He also investigated the movement of the air and the clouds. Thus, he constructed the nephoscope, the instrument which enabled him to determine the speed and the direction of cloud movement. During his stay in Bakar, Mohorovieiae published six scientific papers.
Mohorovieiae taught at the Nautical School in Bakar until 1891. At his own request he was then transferred to the science grammar school in Zagreb, where he became the director of the Meteorological Observatory on January 1, 1892. There he continued his research in meteorology, but after the turn of the century he focused his scientific activity on seismology which soon became his chief concern. He is today internationally recognized to be one of the great men of seismology and fundamental science from the first half of the 20th century.
In 1893, having defended his dissertation “On the Observation of Clouds, and the Daily and Annual Cloud Period in Bakar”, he was awarded the doctorate of philosophy at the University of Zagreb. Soon afterwards he wrote the qualifying thesis for the position of privat-docent (unsalaried university lecturer), and in 1910 became titular associate professor.
From 1893 Mohorovieiae taught courses in geophysics and astronomy at the Faculty of Philosophy in Zagreb. From the academic year 1899/1900, according to the preserved documentation, he also held courses in meteorology and climatology at the Faculty of Forestry (2 hours lectures and 1 hour exercise. Until 1900 he also held lectures at the Higher School of Commerce, but considering the extent of his activities he, at his own request, was released of teaching.
As early as 1893 he had become an associate member, and in 1898 a full member of the JAZU in Zagreb (today HAZU – Croatian Academy of Sciences and Arts).
In 1922 Andrija Mohorovieiae retired. He died in Zagreb on December 18, 1936.
The boundary surface which separates the Earth’s crust from its mantle – the largest natural object on the Earth – was named the Mohorovieiae Discontinuity in his honour. In 1970 the crater on the invisible side of the Moon (diameter 55 km), as well as the asteroid No. 8422 in 1996, were also named after him. Recently the discontinuity between the crust and the mantle on the Mars and the Moon are also referred to as the Mohorovieiae discontinuity. Geophysical Institute at Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, the high school in Rijeka, primary school in Matulji and several streets in Croatian towns also carry his name. As only very few Croatian scientists of the international reputation ever, Andrija Mohorovieiae made his whole career in his homeland, where he is recognized as the founder of the Zagreb seismological school, the Croatian seismological and meteorological surveys, and of the public time service. Owing to the tradition he initiated, University of Zagreb is among the few in the world awarding a degree in seismology on the undergraduate level.
On December 19, 1936, a day after the death of Andrija Mohorovieiae, the Zagreb paper Novosti published the following article:

“The scientist Professor Andrija Mohorovieiae, member of the Yugoslav Academy of Sciences and Arts (since 1991 HAZU, Croatian Academy of Sciences of Arts; D.(R).), one of the founders of modern seismology, has died. He was a well-known and respected figure in Zagreb, and his scientific work in the field of seismology gained him world recognition. He is today considered one of the founders of modern seismology in the world. Doctor Mohorovieiae raised the meteorological observatory in Zagreb from modest beginnings to a completely equipped modern institute that enjoyed world renown, especially in seismic measurements. He also organized the meteorological service in Croatia and Slavonia. At the beginning of his scientific career Doctor Mohorovieiae devoted most of his energy to meteorology, but he had most success in the field of seismology and he founded the so-called Zagreb School of world recognition in this field of science.”

References:
D. Skoko, J. Mokrović (1998): Andrija Mohorovičić, Školska knjiga, Zagreb.
M. Orlić (1998): Studentski dani Andrije Mohorovieiaea u Pragu. Geofizika 15, 119-123.
Archive of the Department of Geophysics, Faculty of Science, Zagreb
Davorka Herak i Marijan Herak, 2005
Source www.gfz.hr

Znaeenje Andrije Mohorovieiaea za razvoj geofizike
u Hrvatskoj i svijetu

Andrija Mohorovičić rođen je 23. sijeenja 1857. u Voloskom kraj Opatije, a umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936. godine. Završio je studij matematike i fizike u Pragu. Po završenom studiju predavao je na gimnazijama u Zagrebu i Osijeku, te na Nautiekoj 1koli u Bakru. Godine 1892. postaje upraviteljem Meteorolo1kog opservatorija na Grieu u Zagrebu, ustanove koja je poeetkom 20. stoljeaea prerasla u Geofizieki zavod. Tu je radio do umirovljenja 1922. godine. U Zagrebu je djelovao kao srednjoškolski profesor, a bio je i naslovni izvanredni sveueili1ni profesor. Godine 1898 postao je pravi elan Akademije.
U poeetku svoga znanstvenog rada Andrija Mohorovieiae bavi se uglavnom meteorologijom. Rad usmjeruje na tri podrueja – znanstveno tumaeenje pojedinih meteoroloških pojava, vođenje čitave meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije, te proširivanje aktivnosti opservatorija i na ostala podrueja geofizike, posebno na seizmologiju.
Nakon prijelaza u 20. stoljeće Mohorovičićev znanstveni interes okreće se samo problemima seizmologije u kojoj stjeee svjetsku slavu. Prvi je u svijetu, na osnovi analize seizmograma, utvrdio plohu diskontinuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od pla1ta Zemlje. Njemu u east ta je ploha (ujedno i najveća prirodna tvorba na Zemlji) nazvana Mohorovieiaeevim diskontinuitetom, a njeno postojanje potvrđeno je na eitavoj Zemlji. Ovo je otkriaee bez sumnje najvažnija znanstvena spoznaja do koje je ikada do1ao jedan znanstvenik radeći u Hrvatskoj, k tome objavljeno u jednom hrvatskom easopisu. U Zagrebu je Mohorovieiae osnovao seizmološku postaju – jednu od najboljih u svijetu – eime je, uz svoj stalni znanstveni i strueni rad, osigurao uvjete za razvoj hrvatske seizmološke škole.
Znanstvena i struena djelatnost A. Mohorovieiaea temelji su današnje meteorološke i seizmološke službe u Hrvatskoj. Nabavkom preciznih opservatorijskih ura uspostavio je u Hrvatskoj i službu točnog vremena.
Opća je odlika djela Andrije Mohorovičića kritičnost u radu. Volio je spajati opažanja s teorijom, ali nikada nije teoriju pretpostavljao motrenju. Njegove misli i ideje bile su istinski vizionarske i došle su do izražaja tek mnogo godina poslije (djelovanje potresa na zgrade, iskorištavanje energije bure, modeli Zemlje i atmosfere, duboki potresi …).
Godine 1970. po njemu je nazvan jedan krater polumjera 77 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. i asteroid br. 8422. U najnovije vrijeme njegovim se imenom naziva i granica izmedu kore i pla1ta na Marsu. Geofizieki zavod Prirodoslovno-matematiekog fakulteta u Zagrebu takoder nosi njegovo ime, kao i gimnazija u Rijeci, osnovna škola u Matuljima, te nekoliko ulica u hrvatskim gradovima, a na rektorskom lancu Sveueili1ta u Zagrebu nalazi se i medaljon s Mohorovieiaeevim likom. Andrija Mohorovieiae spada medu najznamenitije hrvatske znanstvenike svih vremena, a u svijetu ga uvrštavaju među velikane seizmologije i geofizike pa i egzaktnih znanosti uopće.
Davorka Herak i Marijan Herak, 2007.
Izvor www.gfz.hr

Among scientists studying seismology the famous Moho-layer (or Moho-discontinuity) of the Earth is well known. It was named after the great Croatian geophysicist Andrija Mohorovicic (born in Volosko, 1857-1936), professor at the University of Zagreb. His discovery was essential for understanding the inner structure of the Earth and the behavior of seismic waves. Together with the theory of forces due to Rudjer Boskovic, this is probably the greatest achievement in the history of Croatian science.

Let us cite a part of his biography from Willard Basom’s monograph A hole in the Bottom of the Sea, The story of the MOHOLE project, 1959/61, Doubledays, USA (p. 143):

…As a boy of 15 he spoke Italian, French, and English as well as his native Croatian, later added German, Czech, Latin, and old Greek. He studied physics at the University of Prague under some famous professors including E. Mach and did his graduate work at the University of Zagreb, from which he obtained a Ph.D. In 1894 Dr. Mohorovicic became Director of the Institute for Meteorology and Geodynamics and Professor at the University of Zagreb in 1897, where he remained until his retirement in 1921. His special interest was the precise measurement of time for both astronomical and seismical events, but his reputation mainly rests on his classic paper in the field of seismology, The Earthquake of October 8, 1909, which contains the news of his discovery of a major discontinuity at a depth of 55 kilometers. This discontinuity, now generally known as the Moho in his honor, defines the crust of the earth. Professor Mohorovicic died in 1936 in circumstances approaching poverty.

Photo from an article by Mete Oner: Deepest borehole ever drilled

Andrija Mohorovicic around 1902,
photo from 150 godina Geofizickog zavoda, ur. Mirko Orlic, Zagreb 2011.

Two Croatian names appear on the map of the Moon. The name of Rudjer Boskovic was given to a mountain on the visible side, and the name of Andrija Mohorovicic to a mountain on the dark side of the Moon.

Andrija Mohorovieiae on the right with his son Stjepan Mohorovieiae,
Croatian physicist, theoretical discoverer of positronium.

Mohorovic made pioneering observations of rotor-type circulation in bora. For more information see the following article:

Vanda Grubisic and Mirko Orlic: Eearly observations of rotor clouds by Andrija Mohorovicic [PDF], Bulletin of the American Meteorological Society (vol. 88, 2007, str. 693-700) [many thanks to dr. Orlic, University of Zagreb, for the PDF]

Source www.croatianhistory.net

MOHOLE PROJECT

The MOHO Song.

It is interesting that there is also another top Croatian scientist, Zvonimir Janko (mathematician),
whose name appears in a “scientific” tune. The title of the tune is “Simple Groups”.

U Pragu otkrivena spomen-ploea A. Mohorovieiaeu
U nacionalnoj knji 3/4 nici Ee1ke Republike u Pragu, 22. rujna 2011. sveeano je otkrivena spomen-ploea hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovieiaeu u povodu obilje 3/4 avanja 100. godi1njice otkriaea Mohorovieiaeevog diskontinuiteta.
U Klementinumu, Nacionalnoj knji 3/4 nici Ee1ke Republike u Pragu, 22. rujna 2011. sveeano je otkrivena spomen-ploea hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovieiaeu (Volosko, 1857. – Zagreb, 1936.) u povodu obilje 3/4 avanja 100. godi1njice otkriaea Mohorovieiaeevog diskontinuiteta. Takav projekt obilje 3/4 avanja ove znaeajne obljetnice pokrenuo je Geofizieki odsjek Prirodoslovno-matematiekog fakulteta Sveueili1ta u Zagrebu u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom, Hrvatskim geološkim institutom, Nacionalnom knjižnicom Češke Republike (Klementinum – Narodni knihovna Eeské Republiky) te Hrvatsko-češkim društvom iz Zagreba. Nakon prigodnih govora, uz nazoenost predstavnika hrvatske i češke akademske zajednice, te članova Hrvatsko-češkog društva, spomen-ploču zajednički su otkrili predsjednik Sabora Republike Hrvatske, Luka Bebić, rektor Zagrebačkog sveučilišta, prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, direktor Slavenske knjižnice pri Češkoj nacionalnoj knjižnici, dr. sc. Lukaš Babka te prorektor Karlovog sveueili1ta u Pragu, prof. dr. sc. Jan Skrha.

Memorial plaque placed in 2011 at the National Library Celmentinum in the Prague, Czech Republic,
where Andrija Mohorovieiae studied from 1875-1878.

No, što je uopće potaklo postavljanje spomen-ploče Mohorovičiću u Pragu? Naime, osim 1to se diei najstarijim sveučilištem u Srednjoj Europi (Karlovo sveučilište, utemeljeno 1348. godine), glavni grad Ee1ke u 19. se stoljeću razvijao kao sredi1te gospodarski najrazvijenije zemlje Habsbur1ke Monarhije, odnosno od 1867. Austro-Ugarske Monarhije. Zahvaljujuaei povoljnoj resursnoj osnovi (željezna ruda, ugljen) i ekspanziji željezničkog prometa, Češka se afirmirala kao industrijska regija-jezgra, a njezin glavni grad kao inovacijsko žarište iz kojeg su se širile civilizacijske tekovine u ostale dijelove te multikulturne monarhije. Kao najveaei i najrazvijeniji slavenski grad, Prag je bio sredi1te okupljanja, te kulturnog i politiekog djelovanja slavenskih naroda koji su tvorili većinu u etničkom sastavu države (Budimpešta se istovremeno profilirala kao poslovno središte, a Bee kao kulturna metropola monarhije). Stoga je razumljivo 1to se upravo u Pragu razvila koncepcija o suradnji slavenskih naroda unutar Habsbur1ke monarhije (austroslavizam) te 1to je u njemu održan i Prvi sveslavenski kongres (1848. godine).
Staro i renomirano Karlovo sveueili1te bilo je rasadnik akademskih kadrova, posebno tehnieke inteligencije, koja je potakla ili dala zamah bržem znanstvenom razvoju i u drugim habsburškim nasljednim zemljama u kojima su se tek osnivala moderna sveučilišta. To se odnosi i na Hrvatsku u kojoj je organizirani znanstveno-nastavni rad poeeo tek ponovnim osnutkom Sveueili1ta u Zagrebu (1874. godine). Između ostalih, na Filozofskom fakultetu praškoga Karlovog sveueili1ta, koje se nalazilo u današnjem kompleksu Klementinuma, krajem 19. stoljeaea studirao je i Andrija Mohorovičić. Tu je izmedu 1875. i 1878. pohađao studij matematike i fizike, u okviru kojega je stekao i temeljna znanja iz geofizike, meteorologije i seizmologije.
Po završetku studija Mohorovieiae se vratio u rodnu Hrvatsku gdje je steeeno znanje i iskustvo sa studija u Pragu primjenjivao i dalje ga unaprjeđivao. Najprije je službovao kao gimnazijski profesor u Zagrebu i Osijeku, a potom i Nautiekoj 1koli u Bakru. Od 1892. do 1921. bio je upravitelj Meteorolo1kog opservatorija u Zagrebu, na Grieu (od 1921. Geofizieki zavod), gdje je razvio plodnu nastavnu i znanstvenu djelatnost. Od godine 1984. kao naslovni docent, a od 1910. kao naslovni izvanredni sveueili1ni profesor predavao je geofiziku i astronomiju, dok se na znanstvenom polju bavio praktienom primjenom geofiziekih saznanja. Bio je na1 prvi znanstveni meteorolog, klimatolog i seizmolog, a na taj naein i utemeljitelj hrvatske geofizike. Pored ostaloga, reorganizirao je meteorološku, a postavio je i temelje seizmološkoj službi u Hrvatskoj i Slavoniji u skladu s organizacijskim načelima u tadašnjoj Austro-Ugarskoj i Europi.
Kao što je općenito poznato, najveaei doprinos znanosti Mohorovieiae je ostvario obrazloženjem zakonitosti širenja potresnih valova, a u okviru toga – posebno – otkrićem plohe diskontinuiteta u Zemljinoj kori. Do toga je rezultata došao istraživanjem pokupskog potresa od 8. listopada 1909. godine, s epicentrom u dolini Kupe, 39 km jugoistoeno od Zagreba. Na osnovi seizmografskih zapisa tog potresa prvi je utvrdio debljinu Zemljine kore i postojanje diskontinuiteta ispod nje. Mnogobrojna kasnija istraživanja potvrdila su opstojnost graniene plohe (diskontinuiteta brzine potresnih valova) izmedu Zemljine kore i njezina plašta, ali i to da debljina kore, tj. dubina diskontinuiteta, nije posvuda jednaka (najdublja je podno planinskih lanaca, a najplića ispod oceanskog dna).
Tim otkrićima stekao je svjetsku slavu, tako da danas nema znanstvenika u svijetu koji se bavi proueavanjem Zemlje, a da ne zna Mohorovieiaeevo ime. Takvim odjekom znanstvenog rada mogu se pohvaliti tek izuzetni i rijetki pojedinci. U njegovu east, graniena ploha koja odijeljuje Zemljinu koru od pla1ta nazvana je Mohorovieiaeev diskontinuitet, ili kraće Moho. Analitičko obrazloženje brzine potresnih valova kroz Zemljinu koru nazvano je Mohorovieiaeev zakon. Projekt bušenja kore kojim bi se probio Mohorovieiaeev diskontinuitet i doprlo do pla1ta nazvan je 1959. MOHOLE (MO – prema Mohorovieiaeu, HOLE – prema engl. rijeei za šupljinu). Naposljetku, njegovim imenom obilježeni su i jedan krater na tamnoj strani Mjeseca, te jedan asteroid.
Nažalost, izvan užeg stručnog kruga u našoj javnosti nedovoljno je poznato da najveaei objekt na Zemlji (ploha diskontinuiteta izmedu kore i plašta) nosi ime jednoga hrvatskog znanstvenika. To je tim teže razumljivo 1to ta einjenica ima veliki didaktieki potencijal i morala bi se na odgovarajući način vrednovati pri ostvarivanju, posebno odgojnih zadataka nastave. Taj bi propust nužno trebalo ispraviti eksplicitnim uvrštavanjem tog podatka u udžbenike i priručnike, odnosno popularizacijom kroz razne kvizove znanja i sl.
Postavljanjem ove spomen-ploee hrvatska i češka akademska zajednica odale su dužno priznanje velikom znanstveniku koji ih na specifiean naein povezuje. Na taj način Mohorovičić se na najprimjereniji naein vratio na mjesto (sociotop) u kojem je proveo svoje struenoformativno razdoblje. Spomen-obilježje postavljeno je na pomno izabranom lokalitetu unutar baroknog kompleksa Klementinum, u atriju Kapele zrcala/Zrcadlová kaple u kojoj se održavaju koncerti klasiene glazbe. Decentnu dvojezienu broneanu ploeu s Mohorovieiaeevim portretom izradio je ee1ki kipar Martin Zet. Njome je taj visokovrijedni mikrolokalitet dodatno oplemenjen informativnim i estetski dopadljivim sadržajem (slika 1).
Ovaj spomenik Mohorovičiću treće je hrvatsko spomen-obilježje praškim studentima, kasnijim znanstvenim velikanima u Pragu. Najprije je, na inicijativu Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba, 2006. postavljena spomen-ploea velikom izumitelju i istraživaču Nikoli Tesli (koji je također, kratko vrijeme – 1880. godine – studirao u Pragu), a 2008. godine otkriveno je u bronci izrađeno poprsje znamenitom kemiearu i dobitniku Nobelove nagrade (1975.) Vladimiru Prelogu (diplomirao i doktorirao kemiju na praškoj Tehničkoj visokoj školi, 1928., odnosno 1929. godine).
Takvo postavljanje javnih spomen-obilje 3/4 ja najistaknutijim hrvatskim znanstvenicima, koji su svoju struenu izobrazbu, u cjelini ili djelomice, stjecali na praškom sveučilištu, nedvojbeno aee pridonijeti širenju spoznaja o njihovom doprinosu razvoju svjetske znanosti, a na taj način i međunarodnoj prepoznatljivosti Hrvatske kao zemlje u kojoj su ostvareni tako respektabilni, pa i najviši znanstveni dometi. To se posebno odnosi na spomen-ploču Mohorovičiću, s obzirom da se Klementinum, eiji je sastavni dio i Kapela zrcala, nalazi u najužem središtu Zlatnoga Praga, Starom gradu/Staré mesto, s velikom koncentracijom kulturno-povijesnih znamenitosti koju posjećuju brojni turisti. Pogotovo zbog einjenice 1to se spomen-lokalitet nalazi u frekventnom pješačkom prolazu izmedu Starogradskog trga/Staromestské námesti i Karlova mosta/Karluv most koji povezuje Stari grad i Malu eetvrt (s Praškim dvorcem i Hradčanyma/Pražsky hrad a Hradeany).
Dan kasnije, 23. rujna 2011. u Pragu je postavljena jo1 jedna spomen-ploea, „hrvatskom politiearu i prijatelju Eeha Stjepanu Radiću i češkoj učiteljici Mariji Dvooákovoj“. Ploea je postavljena na 113. godišnjicu njihova vjeneanja, u godini u kojoj se slavi 140. obljetnica Radićeva rođenja (Trebarjevo Desno, 1871. godine), Naime, i Stjepan Radiae je bio je pra1ki student poeetkom 1890-ih godina. Iako je zbog sukoba s policijom 1894. godine bio izbaeen sa Sveučilišta, životno razdoblje u glavnom gradu Ee1ke, u njegovim ranim dvadesetim godinama, znatno se odrazilo u Radićevu političkom sazrijavanju. Tomu je posebno pridonio Tomáš Masaryk koji je snažno utjecao na češku političku scenu od kraja 19. stoljeća, a takoder i hrvatske studente u Pragu, tako da se njegova ideološko-politička načela uvelike reflektiraju, kako u politiekom programu, tako i praktienom djelovanju Stjepana Radića.
No, Radiaea je uz Češku i njezin glavni grad najviše i trajno vezala njegova supruga, ali i zaslužna suradnica, Marija Dvooákova (inaee daljnja rođakinja poznatog skladatelja Antonina Dvooáka), u Hrvatskoj poznatija kao Marija Radić. Zahvaljujući tome, bio je veliki poznavatelj Ee1ke, njezine povijesti, jezika i kulture. Štoviše, na češkom je pisao književna i publicistička djela, kao 1to su rjeenik, gramatika i eitanka, kako bi i ostale Hrvate potaknuo da nauee taj jezik. Zbog takvog njegova doprinosa promicanju prijateljstva izmedu hrvatskoga i ee1kog naroda, Hrvatski sabor i Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba inicirali su postavljanje ovog spomen-obilježja. Ploča je postavljena u crkvi sv. Norberta, mjestu gdje su se Stjepan Radiae i Marija Dvooákova vjeneali 23. rujna 1898. godine.
Tome valja dodati da je u Pragu (u euvenoj pivnici U Fleku/Kod Fleka) 2001. podignuta i, široj javnosti poznatija, popularna spomen-ploea na kojoj piše da je na tom mjestu 1911. godine osnovan Hrvatski nogometni klub Hajduk.
Zahvaljujuaei postavljanju ovih ploea i poprsja pra1kim studentima – hrvatskim velikanima, Prag se profilirao kao specifieno mjesto sjeaeanja, s najvećim brojem spomen-obilje 3/4 ja hrvatskim zaslužnicima među nacionalnim metropolama izvan Hrvatske. Osim 1to su dio kulture sjeaeanja, ti spomenici imaju znaeajnu povijesno-dokumentarnu i edukativnu funkciju. Oni svjedoee o tadašnjim intenzivnim vezama Ee1ke i Hrvatske u okviru srednjoeuropskog kulturnog prostora, ali i aktivnoj ulozi i doprinosu najistaknutijih hrvatskih znanstvenika civilizacijskom razvoju toga vremena. Širenje tih spoznaja i na njima zasnovana percepcija zemlje neposredno pridonose i njezinom odgovarajućem ugledu u medunarodnoj zajednici. Tome posebno ide u prilog činjenica što je Prag jedan od turistički najposjećenijih gradova u Europi. Tako ga je, primjerice, 2010. godine ukupno posjetilo 4.743.373 posjetitelja (što je oko 7 puta vi1e od broja posjetitelja Zagreba), od eega eak oko 87% eine strani turisti (u turistiekom prometu Zagreba njihov je udio oko 27%). Među stranim turistima u Pragu prednjaee gosti iz Njemaeke i Ujedinjenog Kraljevstva, a potom slijede oni iz Italije, SAD-a, Španjolske i Francuske.
S druge pak strane, svijest o međusobnim znanstveno-kulturnim vezama u prošlosti dobra je osnova za produbljivanje tih veza izmedu Hrvatske i Ee1ke, odnosno dvaju etnieki i kulturno bliskih naroda i u suvremenom razdoblju. To je, izmedu ostaloga, va 3/4 no i zbog einjenice 1to Hrvatsku prosječno godišnje posjećuje više od 600.000 čeških turista (u 2010. godini zabilježen je broj od 605.132 turista iz Češke, što je činilo 5,7% ukupnog turistiekog prometa Hrvatske u toj godini). No, kao i u vrijeme ondašnjih praških studenata iz Hrvatske, nadređenu važnost u njihovom međusobnom povezivanju trebala bi imati suradnja na znanstveno-struenom planu. Takva orijentacija svoj aee puni smisao dobiti u daljnjem unaprjeđenju budućih partnerskih odnosa izmedu dvije zemlje u okviru Europske unije.
prof. dr. Dane Pejnović
Izvor www.geografija.hr

PROMOCIJA ZLATNIKA OD 1000 kn U EAST ANDRIJE MOHOROVIČIĆA
Autor: Dr. sc. Julijan Dobriniae
Hrvatska narodna banka je u suradnji s Hrvatskim novearskim zavodom izdala zlatnik, nominalne vrijednosti 1000 kn.
Opis novca

Slika 1 Lice i nalieje novca od 1000 kn

– Na licu je unutar glatkoga širokog ruba prikazana Zemlja i u njezinom isječku Mohorovičićev diskontinuitet. Lijevo od Zemlje na rubu je hrvatski grb. Iznad Zemlje je polukru 3/4 no u dva reda natpis: REPUBLIKA HRVATSKA / 2007. Ispod je polukru 3/4 no nominalna vrijednost: 1000 KUNA.
– Na nalieju je unutar uskoga glatkog ruba portret Andrije Mohorovičića. Iznad portreta je polukružni natpis: ANDRIJA MOHOROVIEIAE 1857. – 1936. Iznad njegova lijevog ramena je signatura autora Stjepana Divkovića, ak. kipara.
Masa zlatnika je 7,0 g, a promjer 22 mm. Stupanj čistoće zlata je 986/1000. Zlatnik je izraden u tehnici polirane ploee (PP) u nakladi od 2000 komada.

Source Hrvatski novearski zavod (Croatian monetary institute)

Predstavljanje zlatnika u Opatiji
Zlatnik je predstavljen u Opatiji u organizaciji Hrvatskog muzeja turizma i Hrvatskoga novearskog zavoda 29. travnja 2008. godine u auli Hrvatskog muzeja turizma (Villa Angiolina). Na predstavljanju su od strane organizatora sudjelovali: Mirjana Kos Nalis (Hrvatski muzej turizma), Jan Bernd Urban (Grad Opatija), Neven Radotić (Hrvatski novearski zavod), dr. sc. Davorka Herak i dr. sc. Marijan Herak (Prirodoslovno-matematieki fakultet), te dr. sc. Julijan Dobriniae (Hrvatsko numizmatičko društvo).
Izvor www.hrvatskonumizmatickodrustvo.hr

Andrija Mohorovieiae, Hrvatistan. Presentation by Salman Kahn, USA, founder of the Kahn Academy.

Formated for CROWN by Darko Žubrinić
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!

Share on Facebook

Post on X

Save