Andrija Mohorovicic 1857-1936 great Croatian scientist discoverer of the MOHO discontinuity in Earth's crust - CROWN

Discovery of the MOHO layer is one of the greatest achievements in the history Croatian science

Andrija Mohorovieiae, distinguished Croatian scientist in the field of seismology,
professer at the University of Zagreb

Andrija Mohorovieiae: pronounce the “j” like a “y” – Andriya. The “e” and “ae” are pronunced like “ch” as in chocolate. Presentation by Salman Kahn.

Andrija Mohrovieiae
Andrija Mohorovieiae was born in Volosko near Opatija in Croatia, on January 23, 1857. His father, Andrija came from Rukavac in Istria. He was a blacksmith who made anchors. His mother, Marija nee Po1eiae was born in Opatija. She died soon after Andrija’s birth.
Andrija attended primary school in Volosko and grammar school in Rijeka and graduated with excellent grades. By the age of 15 he spoke English, French and Italian fluently. Later he learned German, Czech, Latin and Ancient Greek. He then enrolled in the department of mathematics and physics at the Faculty of Philosophy of the University of Prague, where he studied in the period of 1875 – 1878. One of his professors was Ernst Mach, the famous physicist. As a student in Prague he was secretary to the Croatian Academic Society “Hrvat”.
Having completed his studies he was appointed teacher at the grammar school in Zagreb for one year (1879-80). In 1880 he was transferred to the secondary school in Osijek. On November 1, 1882 he was transferred to the Nautical School in Bakar, near Rijeka upon his own request. He worked as a teacher at the Nautical School in Bakar, teaching mathematics, physics and meteorology. In 1886 he was conferred the title of secondary school professor. In Bakar, in 1883, Mohorovieiae married Silvija Verniae, who gave birth to four sons – Andrija, Ivan, Stjepan and Franjo.
During his stay in Bakar, Mohorovieiae came for the first time into direct contact with meteorology, which he taught to students. This stimulated his interest in the problems of this science. In 1887 he established a meteorological station and he maintained continuous meteorological observations. He also investigated the movement of the air and the clouds. Thus, he constructed the nephoscope, the instrument which enabled him to determine the speed and the direction of cloud movement. During his stay in Bakar, Mohorovieiae published six scientific papers.
Mohorovieiae taught at the Nautical School in Bakar until 1891. At his own request he was then transferred to the science grammar school in Zagreb, where he became the director of the Meteorological Observatory on January 1, 1892. There he continued his research in meteorology, but after the turn of the century he focused his scientific activity on seismology which soon became his chief concern. He is today internationally recognized to be one of the great men of seismology and fundamental science from the first half of the 20th century.
In 1893, having defended his dissertation “On the Observation of Clouds, and the Daily and Annual Cloud Period in Bakar”, he was awarded the doctorate of philosophy at the University of Zagreb. Soon afterwards he wrote the qualifying thesis for the position of privat-docent (unsalaried university lecturer), and in 1910 became titular associate professor.
From 1893 Mohorovieiae taught courses in geophysics and astronomy at the Faculty of Philosophy in Zagreb. From the academic year 1899/1900, according to the preserved documentation, he also held courses in meteorology and climatology at the Faculty of Forestry (2 hours lectures and 1 hour exercise. Until 1900 he also held lectures at the Higher School of Commerce, but considering the extent of his activities he, at his own request, was released of teaching.
As early as 1893 he had become an associate member, and in 1898 a full member of the JAZU in Zagreb (today HAZU – Croatian Academy of Sciences and Arts).
In 1922 Andrija Mohorovieiae retired. He died in Zagreb on December 18, 1936.
The boundary surface which separates the Earth’s crust from its mantle – the largest natural object on the Earth – was named the Mohorovieiae Discontinuity in his honour. In 1970 the crater on the invisible side of the Moon (diameter 55 km), as well as the asteroid No. 8422 in 1996, were also named after him. Recently the discontinuity between the crust and the mantle on the Mars and the Moon are also referred to as the Mohorovieiae discontinuity. Geophysical Institute at Department of Geophysics, Faculty of Science, University of Zagreb, the high school in Rijeka, primary school in Matulji and several streets in Croatian towns also carry his name. As only very few Croatian scientists of the international reputation ever, Andrija Mohorovieiae made his whole career in his homeland, where he is recognized as the founder of the Zagreb seismological school, the Croatian seismological and meteorological surveys, and of the public time service. Owing to the tradition he initiated, University of Zagreb is among the few in the world awarding a degree in seismology on the undergraduate level.
On December 19, 1936, a day after the death of Andrija Mohorovieiae, the Zagreb paper Novosti published the following article:

“The scientist Professor Andrija Mohorovieiae, member of the Yugoslav Academy of Sciences and Arts (since 1991 HAZU, Croatian Academy of Sciences of Arts; D.(R).), one of the founders of modern seismology, has died. He was a well-known and respected figure in Zagreb, and his scientific work in the field of seismology gained him world recognition. He is today considered one of the founders of modern seismology in the world. Doctor Mohorovieiae raised the meteorological observatory in Zagreb from modest beginnings to a completely equipped modern institute that enjoyed world renown, especially in seismic measurements. He also organized the meteorological service in Croatia and Slavonia. At the beginning of his scientific career Doctor Mohorovieiae devoted most of his energy to meteorology, but he had most success in the field of seismology and he founded the so-called Zagreb School of world recognition in this field of science.”

References:
D. Skoko, J. Mokroviae (1998): Andrija Mohorovieiae, (C)kolska knjiga, Zagreb.
M. Orliae (1998): Studentski dani Andrije Mohorovieiaea u Pragu. Geofizika 15, 119-123.
Archive of the Department of Geophysics, Faculty of Science, Zagreb
Davorka Herak i Marijan Herak, 2005
Source www.gfz.hr

Znaeenje Andrije Mohorovieiaea za razvoj geofizike
u Hrvatskoj i svijetu

Andrija Mohorovieiae roden je 23. sijeenja 1857. u Voloskom kraj Opatije, a umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936. godine. Zavr1io je studij matematike i fizike u Pragu. Po zavr1enom studiju predavao je na gimnazijama u Zagrebu i Osijeku, te na Nautiekoj 1koli u Bakru. Godine 1892. postaje upraviteljem Meteorolo1kog opservatorija na Grieu u Zagrebu, ustanove koja je poeetkom 20. stoljeaea prerasla u Geofizieki zavod. Tu je radio do umirovljenja 1922. godine. U Zagrebu je djelovao kao srednjo1kolski profesor, a bio je i naslovni izvanredni sveueili1ni profesor. Godine 1898 postao je pravi elan Akademije.
U poeetku svoga znanstvenog rada Andrija Mohorovieiae bavi se uglavnom meteorologijom. Rad usmjeruje na tri podrueja – znanstveno tumaeenje pojedinih meteorolo1kih pojava, vodenje eitave meteorolo1ke slu 3/4 be tada1nje Hrvatske i Slavonije, te pro1irivanje aktivnosti opservatorija i na ostala podrueja geofizike, posebno na seizmologiju.
Nakon prijelaza u 20. stoljeaee Mohorovieiaeev znanstveni interes okreaee se samo problemima seizmologije u kojoj stjeee svjetsku slavu. Prvi je u svijetu, na osnovi analize seizmograma, utvrdio plohu diskontinuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od pla1ta Zemlje. Njemu u east ta je ploha (ujedno i najveaea prirodna tvorba na Zemlji) nazvana Mohorovieiaeevim diskontinuitetom, a njeno postojanje potvrdeno je na eitavoj Zemlji. Ovo je otkriaee bez sumnje najva 3/4 nija znanstvena spoznaja do koje je ikada do1ao jedan znanstvenik radeaei u Hrvatskoj, k tome objavljeno u jednom hrvatskom easopisu. U Zagrebu je Mohorovieiae osnovao seizmolo1ku postaju – jednu od najboljih u svijetu – eime je, uz svoj stalni znanstveni i strueni rad, osigurao uvjete za razvoj hrvatske seizmolo1ke 1kole.
Znanstvena i struena djelatnost A. Mohorovieiaea temelji su dana1nje meteorolo1ke i seizmolo1ke slu 3/4 be u Hrvatskoj. Nabavkom preciznih opservatorijskih ura uspostavio je u Hrvatskoj i slu 3/4 bu toenog vremena.
Opaea je odlika djela Andrije Mohorovieiaea kritienost u radu. Volio je spajati opa 3/4 anja s teorijom, ali nikada nije teoriju pretpostavljao motrenju. Njegove misli i ideje bile su istinski vizionarske i do1le su do izra 3/4 aja tek mnogo godina poslije (djelovanje potresa na zgrade, iskori1tavanje energije bure, modeli Zemlje i atmosfere, duboki potresi …).
Godine 1970. po njemu je nazvan jedan krater polumjera 77 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. i asteroid br. 8422. U najnovije vrijeme njegovim se imenom naziva i granica izmedu kore i pla1ta na Marsu. Geofizieki zavod Prirodoslovno-matematiekog fakulteta u Zagrebu takoder nosi njegovo ime, kao i gimnazija u Rijeci, osnovna 1kola u Matuljima, te nekoliko ulica u hrvatskim gradovima, a na rektorskom lancu Sveueili1ta u Zagrebu nalazi se i medaljon s Mohorovieiaeevim likom. Andrija Mohorovieiae spada medu najznamenitije hrvatske znanstvenike svih vremena, a u svijetu ga uvr1tavaju medu velikane seizmologije i geofizike pa i egzaktnih znanosti uopaee.
Davorka Herak i Marijan Herak, 2007.
Izvor www.gfz.hr

Among scientists studying seismology the famous Moho-layer (or Moho-discontinuity) of the Earth is well known. It was named after the great Croatian geophysicist Andrija Mohorovicic (born in Volosko, 1857-1936), professor at the University of Zagreb. His discovery was essential for understanding the inner structure of the Earth and the behavior of seismic waves. Together with the theory of forces due to Rudjer Boskovic, this is probably the greatest achievement in the history of Croatian science.

Let us cite a part of his biography from Willard Basom’s monograph A hole in the Bottom of the Sea, The story of the MOHOLE project, 1959/61, Doubledays, USA (p. 143):

…As a boy of 15 he spoke Italian, French, and English as well as his native Croatian, later added German, Czech, Latin, and old Greek. He studied physics at the University of Prague under some famous professors including E. Mach and did his graduate work at the University of Zagreb, from which he obtained a Ph.D. In 1894 Dr. Mohorovicic became Director of the Institute for Meteorology and Geodynamics and Professor at the University of Zagreb in 1897, where he remained until his retirement in 1921. His special interest was the precise measurement of time for both astronomical and seismical events, but his reputation mainly rests on his classic paper in the field of seismology, The Earthquake of October 8, 1909, which contains the news of his discovery of a major discontinuity at a depth of 55 kilometers. This discontinuity, now generally known as the Moho in his honor, defines the crust of the earth. Professor Mohorovicic died in 1936 in circumstances approaching poverty.

Photo from an article by Mete Oner: Deepest borehole ever drilled

Andrija Mohorovicic around 1902,
photo from 150 godina Geofizickog zavoda, ur. Mirko Orlic, Zagreb 2011.

Two Croatian names appear on the map of the Moon. The name of Rudjer Boskovic was given to a mountain on the visible side, and the name of Andrija Mohorovicic to a mountain on the dark side of the Moon.

Andrija Mohorovieiae on the right with his son Stjepan Mohorovieiae,
Croatian physicist, theoretical discoverer of positronium.

Mohorovic made pioneering observations of rotor-type circulation in bora. For more information see the following article:

Vanda Grubisic and Mirko Orlic: Eearly observations of rotor clouds by Andrija Mohorovicic [PDF], Bulletin of the American Meteorological Society (vol. 88, 2007, str. 693-700) [many thanks to dr. Orlic, University of Zagreb, for the PDF]

Source www.croatianhistory.net

MOHOLE PROJECT

The MOHO Song.

It is interesting that there is also another top Croatian scientist, Zvonimir Janko (mathematician),
whose name appears in a “scientific” tune. The title of the tune is “Simple Groups”.

U Pragu otkrivena spomen-ploea A. Mohorovieiaeu
U nacionalnoj knji 3/4 nici Ee1ke Republike u Pragu, 22. rujna 2011. sveeano je otkrivena spomen-ploea hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovieiaeu u povodu obilje 3/4 avanja 100. godi1njice otkriaea Mohorovieiaeevog diskontinuiteta.
U Klementinumu, Nacionalnoj knji 3/4 nici Ee1ke Republike u Pragu, 22. rujna 2011. sveeano je otkrivena spomen-ploea hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovieiaeu (Volosko, 1857. – Zagreb, 1936.) u povodu obilje 3/4 avanja 100. godi1njice otkriaea Mohorovieiaeevog diskontinuiteta. Takav projekt obilje 3/4 avanja ove znaeajne obljetnice pokrenuo je Geofizieki odsjek Prirodoslovno-matematiekog fakulteta Sveueili1ta u Zagrebu u suradnji s Dr 3/4 avnim hidrometeorolo1kim zavodom, Hrvatskim geolo1kim institutom, Nacionalnom knji 3/4 nicom Ee1ke Republike (Klementinum – Narodni knihovna Eeské Republiky) te Hrvatsko-ee1kim dru1tvom iz Zagreba. Nakon prigodnih govora, uz nazoenost predstavnika hrvatske i ee1ke akademske zajednice, te elanova Hrvatsko-ee1kog dru1tva, spomen-ploeu zajednieki su otkrili predsjednik Sabora Republike Hrvatske, Luka Bebiae, rektor Zagrebaekog sveueili1ta, prof. dr. sc. Aleksa Bjeli1, direktor Slavenske knji 3/4 nice pri Ee1koj nacionalnoj knji 3/4 nici, dr. sc. Luka1 Babka te prorektor Karlovog sveueili1ta u Pragu, prof. dr. sc. Jan Skrha.

Memorial plaque placed in 2011 at the National Library Celmentinum in the Prague, Czech Republic,
where Andrija Mohorovieiae studied from 1875-1878.

No, 1to je uopaee potaklo postavljanje spomen-ploee Mohorovieiaeu u Pragu? Naime, osim 1to se diei najstarijim sveueili1tem u Srednjoj Europi (Karlovo sveueili1te, utemeljeno 1348. godine), glavni grad Ee1ke u 19. se stoljeaeu razvijao kao sredi1te gospodarski najrazvijenije zemlje Habsbur1ke Monarhije, odnosno od 1867. Austro-Ugarske Monarhije. Zahvaljujuaei povoljnoj resursnoj osnovi ( 3/4 eljezna ruda, ugljen) i ekspanziji 3/4 eljezniekog prometa, Ee1ka se afirmirala kao industrijska regija-jezgra, a njezin glavni grad kao inovacijsko 3/4 ari1te iz kojeg su se 1irile civilizacijske tekovine u ostale dijelove te multikulturne monarhije. Kao najveaei i najrazvijeniji slavenski grad, Prag je bio sredi1te okupljanja, te kulturnog i politiekog djelovanja slavenskih naroda koji su tvorili veaeinu u etniekom sastavu dr 3/4 ave (Budimpe1ta se istovremeno profilirala kao poslovno sredi1te, a Bee kao kulturna metropola monarhije). Stoga je razumljivo 1to se upravo u Pragu razvila koncepcija o suradnji slavenskih naroda unutar Habsbur1ke monarhije (austroslavizam) te 1to je u njemu odr 3/4 an i Prvi sveslavenski kongres (1848. godine).
Staro i renomirano Karlovo sveueili1te bilo je rasadnik akademskih kadrova, posebno tehnieke inteligencije, koja je potakla ili dala zamah br 3/4 em znanstvenom razvoju i u drugim habsbur1kim nasljednim zemljama u kojima su se tek osnivala moderna sveueili1ta. To se odnosi i na Hrvatsku u kojoj je organizirani znanstveno-nastavni rad poeeo tek ponovnim osnutkom Sveueili1ta u Zagrebu (1874. godine). Izmedu ostalih, na Filozofskom fakultetu pra1koga Karlovog sveueili1ta, koje se nalazilo u dana1njem kompleksu Klementinuma, krajem 19. stoljeaea studirao je i Andrija Mohorovieiae. Tu je izmedu 1875. i 1878. pohadao studij matematike i fizike, u okviru kojega je stekao i temeljna znanja iz geofizike, meteorologije i seizmologije.
Po zavr1etku studija Mohorovieiae se vratio u rodnu Hrvatsku gdje je steeeno znanje i iskustvo sa studija u Pragu primjenjivao i dalje ga unaprjedivao. Najprije je slu 3/4 bovao kao gimnazijski profesor u Zagrebu i Osijeku, a potom i Nautiekoj 1koli u Bakru. Od 1892. do 1921. bio je upravitelj Meteorolo1kog opservatorija u Zagrebu, na Grieu (od 1921. Geofizieki zavod), gdje je razvio plodnu nastavnu i znanstvenu djelatnost. Od godine 1984. kao naslovni docent, a od 1910. kao naslovni izvanredni sveueili1ni profesor predavao je geofiziku i astronomiju, dok se na znanstvenom polju bavio praktienom primjenom geofiziekih saznanja. Bio je na1 prvi znanstveni meteorolog, klimatolog i seizmolog, a na taj naein i utemeljitelj hrvatske geofizike. Pored ostaloga, reorganizirao je meteorolo1ku, a postavio je i temelje seizmolo1koj slu 3/4 bi u Hrvatskoj i Slavoniji u skladu s organizacijskim naeelima u tada1njoj Austro-Ugarskoj i Europi.
Kao 1to je opaeenito poznato, najveaei doprinos znanosti Mohorovieiae je ostvario obrazlo 3/4 enjem zakonitosti 1irenja potresnih valova, a u okviru toga – posebno – otkriaeem plohe diskontinuiteta u Zemljinoj kori. Do toga je rezultata do1ao istra 3/4 ivanjem pokupskog potresa od 8. listopada 1909. godine, s epicentrom u dolini Kupe, 39 km jugoistoeno od Zagreba. Na osnovi seizmografskih zapisa tog potresa prvi je utvrdio debljinu Zemljine kore i postojanje diskontinuiteta ispod nje. Mnogobrojna kasnija istra 3/4 ivanja potvrdila su opstojnost graniene plohe (diskontinuiteta brzine potresnih valova) izmedu Zemljine kore i njezina pla1ta, ali i to da debljina kore, tj. dubina diskontinuiteta, nije posvuda jednaka (najdublja je podno planinskih lanaca, a najpliaea ispod oceanskog dna).
Tim otkriaeima stekao je svjetsku slavu, tako da danas nema znanstvenika u svijetu koji se bavi proueavanjem Zemlje, a da ne zna Mohorovieiaeevo ime. Takvim odjekom znanstvenog rada mogu se pohvaliti tek izuzetni i rijetki pojedinci. U njegovu east, graniena ploha koja odijeljuje Zemljinu koru od pla1ta nazvana je Mohorovieiaeev diskontinuitet, ili kraaee Moho. Analitieko obrazlo 3/4 enje brzine potresnih valova kroz Zemljinu koru nazvano je Mohorovieiaeev zakon. Projekt bu1enja kore kojim bi se probio Mohorovieiaeev diskontinuitet i doprlo do pla1ta nazvan je 1959. MOHOLE (MO – prema Mohorovieiaeu, HOLE – prema engl. rijeei za 1upljinu). Naposljetku, njegovim imenom obilje 3/4 eni su i jedan krater na tamnoj strani Mjeseca, te jedan asteroid.
Na 3/4 alost, izvan u 3/4 eg struenog kruga u na1oj javnosti nedovoljno je poznato da najveaei objekt na Zemlji (ploha diskontinuiteta izmedu kore i pla1ta) nosi ime jednoga hrvatskog znanstvenika. To je tim te 3/4 e razumljivo 1to ta einjenica ima veliki didaktieki potencijal i morala bi se na odgovarajuaei naein vrednovati pri ostvarivanju, posebno odgojnih zadataka nastave. Taj bi propust nu 3/4 no trebalo ispraviti eksplicitnim uvr1tavanjem tog podatka u ud 3/4 benike i priruenike, odnosno popularizacijom kroz razne kvizove znanja i sl.
Postavljanjem ove spomen-ploee hrvatska i ee1ka akademska zajednica odale su du 3/4 no priznanje velikom znanstveniku koji ih na specifiean naein povezuje. Na taj naein Mohorovieiae se na najprimjereniji naein vratio na mjesto (sociotop) u kojem je proveo svoje struenoformativno razdoblje. Spomen-obilje 3/4 je postavljeno je na pomno izabranom lokalitetu unutar baroknog kompleksa Klementinum, u atriju Kapele zrcala/Zrcadlová kaple u kojoj se odr 3/4 avaju koncerti klasiene glazbe. Decentnu dvojezienu broneanu ploeu s Mohorovieiaeevim portretom izradio je ee1ki kipar Martin Zet. Njome je taj visokovrijedni mikrolokalitet dodatno oplemenjen informativnim i estetski dopadljivim sadr 3/4 ajem (slika 1).
Ovaj spomenik Mohorovieiaeu treaee je hrvatsko spomen-obilje 3/4 je pra1kim studentima, kasnijim znanstvenim velikanima u Pragu. Najprije je, na inicijativu Hrvatsko-ee1kog dru1tva iz Zagreba, 2006. postavljena spomen-ploea velikom izumitelju i istra 3/4 ivaeu Nikoli Tesli (koji je takoder, kratko vrijeme – 1880. godine – studirao u Pragu), a 2008. godine otkriveno je u bronci izradeno poprsje znamenitom kemiearu i dobitniku Nobelove nagrade (1975.) Vladimiru Prelogu (diplomirao i doktorirao kemiju na pra1koj Tehniekoj visokoj 1koli, 1928., odnosno 1929. godine).
Takvo postavljanje javnih spomen-obilje 3/4 ja najistaknutijim hrvatskim znanstvenicima, koji su svoju struenu izobrazbu, u cjelini ili djelomice, stjecali na pra1kom sveueili1tu, nedvojbeno aee pridonijeti 1irenju spoznaja o njihovom doprinosu razvoju svjetske znanosti, a na taj naein i medunarodnoj prepoznatljivosti Hrvatske kao zemlje u kojoj su ostvareni tako respektabilni, pa i najvi1i znanstveni dometi. To se posebno odnosi na spomen-ploeu Mohorovieiaeu, s obzirom da se Klementinum, eiji je sastavni dio i Kapela zrcala, nalazi u naju 3/4 em sredi1tu Zlatnoga Praga, Starom gradu/Staré mesto, s velikom koncentracijom kulturno-povijesnih znamenitosti koju posjeaeuju brojni turisti. Pogotovo zbog einjenice 1to se spomen-lokalitet nalazi u frekventnom pje1aekom prolazu izmedu Starogradskog trga/Staromestské námesti i Karlova mosta/Karluv most koji povezuje Stari grad i Malu eetvrt (s Pra1kim dvorcem i Hradeanyma/Pra 3/4 sky hrad a Hradeany).
Dan kasnije, 23. rujna 2011. u Pragu je postavljena jo1 jedna spomen-ploea, „hrvatskom politiearu i prijatelju Eeha Stjepanu Radiaeu i ee1koj ueiteljici Mariji Dvooákovoj“. Ploea je postavljena na 113. godi1njicu njihova vjeneanja, u godini u kojoj se slavi 140. obljetnica Radiaeeva rodenja (Trebarjevo Desno, 1871. godine), Naime, i Stjepan Radiae je bio je pra1ki student poeetkom 1890-ih godina. Iako je zbog sukoba s policijom 1894. godine bio izbaeen sa Sveueili1ta, 3/4 ivotno razdoblje u glavnom gradu Ee1ke, u njegovim ranim dvadesetim godinama, znatno se odrazilo u Radiaeevu politiekom sazrijavanju. Tomu je posebno pridonio Tomá1 Masaryk koji je sna 3/4 no utjecao na ee1ku politieku scenu od kraja 19. stoljeaea, a takoder i hrvatske studente u Pragu, tako da se njegova ideolo1ko-politieka naeela uvelike reflektiraju, kako u politiekom programu, tako i praktienom djelovanju Stjepana Radiaea.
No, Radiaea je uz Ee1ku i njezin glavni grad najvi1e i trajno vezala njegova supruga, ali i zaslu 3/4 na suradnica, Marija Dvooákova (inaee daljnja rodakinja poznatog skladatelja Antonina Dvooáka), u Hrvatskoj poznatija kao Marija Radiae. Zahvaljujuaei tome, bio je veliki poznavatelj Ee1ke, njezine povijesti, jezika i kulture. (C)tovi1e, na ee1kom je pisao knji 3/4 evna i publicistieka djela, kao 1to su rjeenik, gramatika i eitanka, kako bi i ostale Hrvate potaknuo da nauee taj jezik. Zbog takvog njegova doprinosa promicanju prijateljstva izmedu hrvatskoga i ee1kog naroda, Hrvatski sabor i Hrvatsko-ee1ko dru1tvo iz Zagreba inicirali su postavljanje ovog spomen-obilje 3/4 ja. Ploea je postavljena u crkvi sv. Norberta, mjestu gdje su se Stjepan Radiae i Marija Dvooákova vjeneali 23. rujna 1898. godine.
Tome valja dodati da je u Pragu (u euvenoj pivnici U Fleku/Kod Fleka) 2001. podignuta i, 1iroj javnosti poznatija, popularna spomen-ploea na kojoj pi1e da je na tom mjestu 1911. godine osnovan Hrvatski nogometni klub Hajduk.
Zahvaljujuaei postavljanju ovih ploea i poprsja pra1kim studentima – hrvatskim velikanima, Prag se profilirao kao specifieno mjesto sjeaeanja, s najveaeim brojem spomen-obilje 3/4 ja hrvatskim zaslu 3/4 nicima medu nacionalnim metropolama izvan Hrvatske. Osim 1to su dio kulture sjeaeanja, ti spomenici imaju znaeajnu povijesno-dokumentarnu i edukativnu funkciju. Oni svjedoee o tada1njim intenzivnim vezama Ee1ke i Hrvatske u okviru srednjoeuropskog kulturnog prostora, ali i aktivnoj ulozi i doprinosu najistaknutijih hrvatskih znanstvenika civilizacijskom razvoju toga vremena. (C)irenje tih spoznaja i na njima zasnovana percepcija zemlje neposredno pridonose i njezinom odgovarajuaeem ugledu u medunarodnoj zajednici. Tome posebno ide u prilog einjenica 1to je Prag jedan od turistieki najposjeaeenijih gradova u Europi. Tako ga je, primjerice, 2010. godine ukupno posjetilo 4.743.373 posjetitelja (1to je oko 7 puta vi1e od broja posjetitelja Zagreba), od eega eak oko 87% eine strani turisti (u turistiekom prometu Zagreba njihov je udio oko 27%). Medu stranim turistima u Pragu prednjaee gosti iz Njemaeke i Ujedinjenog Kraljevstva, a potom slijede oni iz Italije, SAD-a, (C)panjolske i Francuske.
S druge pak strane, svijest o medusobnim znanstveno-kulturnim vezama u pro1losti dobra je osnova za produbljivanje tih veza izmedu Hrvatske i Ee1ke, odnosno dvaju etnieki i kulturno bliskih naroda i u suvremenom razdoblju. To je, izmedu ostaloga, va 3/4 no i zbog einjenice 1to Hrvatsku prosjeeno godi1nje posjeaeuje vi1e od 600.000 ee1kih turista (u 2010. godini zabilje 3/4 en je broj od 605.132 turista iz Ee1ke, 1to je einilo 5,7% ukupnog turistiekog prometa Hrvatske u toj godini). No, kao i u vrijeme onda1njih pra1kih studenata iz Hrvatske, nadredenu va 3/4 nost u njihovom medusobnom povezivanju trebala bi imati suradnja na znanstveno-struenom planu. Takva orijentacija svoj aee puni smisao dobiti u daljnjem unaprjedenju buduaeih partnerskih odnosa izmedu dvije zemlje u okviru Europske unije.
prof. dr. Dane Pejnoviae
Izvor www.geografija.hr

PROMOCIJA ZLATNIKA OD 1000 kn U EAST ANDRIJE MOHOROVIEIAEA
Autor: Dr. sc. Julijan Dobriniae
Hrvatska narodna banka je u suradnji s Hrvatskim novearskim zavodom izdala zlatnik, nominalne vrijednosti 1000 kn.
Opis novca

Slika 1 Lice i nalieje novca od 1000 kn

– Na licu je unutar glatkoga 1irokog ruba prikazana Zemlja i u njezinom isjeeku Mohorovieiaeev diskontinuitet. Lijevo od Zemlje na rubu je hrvatski grb. Iznad Zemlje je polukru 3/4 no u dva reda natpis: REPUBLIKA HRVATSKA / 2007. Ispod je polukru 3/4 no nominalna vrijednost: 1000 KUNA.
– Na nalieju je unutar uskoga glatkog ruba portret Andrije Mohorovieiaea. Iznad portreta je polukru 3/4 ni natpis: ANDRIJA MOHOROVIEIAE 1857. – 1936. Iznad njegova lijevog ramena je signatura autora Stjepana Divkoviaea, ak. kipara.
Masa zlatnika je 7,0 g, a promjer 22 mm. Stupanj eistoaee zlata je 986/1000. Zlatnik je izraden u tehnici polirane ploee (PP) u nakladi od 2000 komada.

Source Hrvatski novearski zavod (Croatian monetary institute)

Predstavljanje zlatnika u Opatiji
Zlatnik je predstavljen u Opatiji u organizaciji Hrvatskog muzeja turizma i Hrvatskoga novearskog zavoda 29. travnja 2008. godine u auli Hrvatskog muzeja turizma (Villa Angiolina). Na predstavljanju su od strane organizatora sudjelovali: Mirjana Kos Nalis (Hrvatski muzej turizma), Jan Bernd Urban (Grad Opatija), Neven Radotiae (Hrvatski novearski zavod), dr. sc. Davorka Herak i dr. sc. Marijan Herak (Prirodoslovno-matematieki fakultet), te dr. sc. Julijan Dobriniae (Hrvatsko numizmatieko dru1tvo).
Izvor www.hrvatskonumizmatickodrustvo.hr

Andrija Mohorovieiae, Hrvatistan. Presentation by Salman Kahn, USA, founder of the Kahn Academy.

Formated for CROWN by Darko (R)ubriniae
Distributed by www.Croatia.org . This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient, please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!

Share on Facebook

Post on X

Save